Osvrt na knjigu Konavle rodne, dječjem srcu gode Božimira Previšića, u kojem autor razmatra njezinu književnu, kulturno-povijesnu i duhovnu dimenziju. Posebno ističe povezanost dječjega doživljaja zavičaja s konavoskom tradicijom, povijesnim pamćenjem i katoličkom duhovnošću te simboliku broja 33 kao jednu od središnjih sastavnica djela.
Izlaganje na predstavljanju knjige Konavle rodne, dječjem srcu gode Božimira Previšića, održanom 17. listopada 2025. u crkvi sv. Nikole u Čilipima.
Osvrt na knjigu BOGatstvo suosjećanja Josipa Bošnjakovića i Sande Smoljo-Dobrovoljski, u kojem autor razmatra suosjećanje kao jednu od temeljnih sastavnica ljudskoga razvoja, osobnih odnosa i društvenoga života. Polazeći od povijesnih okolnosti pronalaska Petronijeva rukopisa u Trogiru, autor povezuje znanstveno pregnuće i ljudsku solidarnost s interdisciplinarnim pristupom suosjećanju iz psihologijske i teološke perspektive. Posebno ističe mogućnost svjesnoga razvijanja sposobnosti suosjećanja te, u širem filozofskom i kršćanskom kontekstu, promišlja odnos vjere, razuma i čovjekove istinske naravi.
Izlaganje prilikom predstavljanja drugoga izdanja knjige BOGatstvo suosjećanja Josipa Bošnjakovića i Sande Smoljo-Dobrovoljski, održanoga 14. ožujka 2025. u Dubrovniku, u sklopu međunarodne konferencije »Ljubiti i biti odgovoran«. Predstavljanje su suorganizirali In medias res, Hrvatska matica iseljenika – Dubrovnik i Cavtatov portal.
Osvrt na memoarističku knjigu Rat u Gradu – Grmjelice Tee Batinić, u kojem autor razmatra slojevitost osobnih svjedočanstava o Domovinskom ratu, moralnu postojanost pojedinca u suočavanju s ratnim stradanjima te neraskidivu povezanost autorice s Dubrovnikom. Posebno ističe autentičnost proživljenih iskustava, očuvanje dubrovačkoga govora i kulturnoga nasljeđa te književnu vrijednost zapisanih sjećanja koja nadilaze granice vremena u kojemu su nastala.
Vinko Rožić, »Razgolićeno ćudoređe dubrovačke svijesti fetive Dubrovkinje«, izlaganje na predstavljanju knjige. Dio ovoga izlaganja objavljen je kao recenzija u knjizi Tee Batinić Rat u Gradu: grmjelice (Dubrovnik: Artur Sebastian Design, 2024.), str. 100.
Osvrt na memoarsku knjigu Priča jednoga Zarokaša Srđana Gjivoja, u kojem autor razmatra autentičnost pripovijedanja, odnos osobnoga iskustva i kolektivnoga pamćenja te književnu i kulturnu vrijednost djela. Posebna pozornost posvećena je memoaru kao svojevrsnoj vremenskoj kapsuli dubrovačke svakodnevice, njegovu umjetničkom i vrijednosnom značenju te koncepciji grafičkoga oblikovanja knjige.
Izlaganje na predstavljanju knjige Priča jednoga Zarokaša Srđana Gjivoja, održanom 16. kolovoza 2024. u palači Sponza u Dubrovniku, u sklopu popratnoga programa 75. Dubrovačkih ljetnih igara.
Osvrt na monografiju Filmski otok Nilsa Neuberta i Mira Bronzića, objavljenu povodom dvadesete obljetnice Ljetne škole filma Šipan. Razmatrajući njezin sadržaj, likovnu opremu i grafičko oblikovanje, autor smješta djelovanje Škole u širi kulturno-povijesni kontekst otoka, od antičkih vremena do suvremenosti. Posebno ističe dokumentarnu i estetsku vrijednost monografije, koja nadilazi prigodno obilježavanje obljetnice i postaje vrijedan prilog šipanskoj povijesnoj i kulturnoj baštini.
Dubrovnik: časopis za književnost i znanost, nova serija, god. XXXV, br. 3–4 (2024.), str. 275–276.
Osvrt na dvanaesti broj Literata (2021.), godišnjaka Društva dubrovačkih pisaca, donosi pregled književnih priloga devetnaest autora, od eseja, dramskih tekstova i poezije do kratkih priča i putopisa. Predstavljajući pojedine autore i njihove radove, ističe tematsku i stilsku raznolikost godišnjaka te nastojanje Društva da, uz afirmirane pisce, pruži prostor i novim književnim glasovima. Posebna se pozornost posvećuje povezanosti književnog stvaralaštva s dubrovačkom kulturnom sredinom i ulozi Literata u njezinu očuvanju i obogaćivanju.
Dubrovnik: časopis za književnost i znanost, nova serija, god. XXXIII, br. 1–2 (2022.), str. 268.
Književnokritički prikaz zbirke pjesama Zaboravu oteto cavtatskoga ribara i pučkoga pjesnika Nika Kušelja (1901.–1994.), s naglaskom na jezičnu i zavičajnu vrijednost njegova pjesništva, očuvanje mjesnoga govora te prikaze života, ljudi i običaja nekadašnjega Cavtata. Autor razmatra važnost zapisane riječi kao svjedočanstva o vremenu i prostoru te njezin doprinos očuvanju lokalnoga kulturnog pamćenja. Posebno ističe umjetnički doprinos ilustratorice Nikoline Ćuk, koja je studioznim proučavanjem Kušeljevih stihova osmislila izvorne, sadržajno osmišljene grafike te njima elegantno i odmjereno oplemenila izdanje, dodatno naglasivši njegov bibliofilski karakter.
»Izgovoreno nestaje, zapisano ostaje«. Dubrovnik: časopis za književnost i znanost, god. XXX (2019.), br. 4, str. 215–216.
Povodom izložbe tekstilnih rukotvorina Maje Milat u samostanu sv. Klare u Dubrovniku 2014. godine.
Osvrt na izložbu tekstilnih rukotvorina Maje Milat, održanu u dubrovačkom samostanu sv. Klare 2014. godine, donosi prikaz njezina životnog i stvaralačkog puta. Gobleni, rukotvorine konavoskog, pelješkog i mljetskog veza, narodne nošnje, posteljine, stolnjaci i zlatovezi Maje Milat, dugogodišnje članice udruga Društvo prijatelja dubrovačke starine i Baština, svjedoče o širini njezina stvaralaštva i predanosti očuvanju tradicijske tekstilne baštine dubrovačkog kraja. Posebna se pozornost posvećuje povezanosti osobnog iskustva, vjere i stvaralaštva te prenošenju tradicijskih umijeća na mlađe naraštaje.
Dubrovački horizonti, časopis Društva Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, god. XLI, br. 50 (2014.), str. 208–213.
Vinko Rožić piše monografije, romane, kratku prozu i publicistička djela. Njegov rad obuhvaća književnost, kulturnu povijest i istraživanje zavičajne baštine, s osobitim zanimanjem za južnu Hrvatsku. Usto, bavi se uredničkim, priređivačkim i prevoditeljskim radom te grafičkim oblikovanjem knjiga i drugih publikacija.