Članak donosi povijesni prikaz nastanka i razvoja cavtatskih zidina u 15. stoljeću, u kontekstu obrambene politike Dubrovačke Republike i njezine vlasti nad Konavlima. Opisuju se izgradnja fortifikacijskog sustava na poluotoku Ratu, njegova uloga tijekom Konavoskoga rata, urbanističko oblikovanje Cavtata te doprinos graditelja Onofrija della Cave. Osvrt obuhvaća i kasniju sudbinu zidina, od njihovih oštećenja i obnova do postupnog nestajanja u 19. i početkom 20. stoljeća.
Volim Konavle / In Love With Konavle, godišnjak Turističke zajednice Općine Konavle, br. 7 (2026.), str. 18–20; engleska inačica, str. 21–23.
Članak donosi povijesni osvrt na obilježavanje tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, s posebnim naglaskom na devet spomen-ploča podignutih kralju Tomislavu u Konavlima od 1925. do 1928. godine. Opisujući okolnosti njihova postavljanja i prigodne svečanosti, autor ističe njihovu ulogu u očuvanju hrvatskoga nacionalnog identiteta te povezuje tadašnju proslavu s obilježavanjem 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine.
Volim Konavle / In Love With Konavle, godišnjak Turističke zajednice Općine Konavle, br. 6 (2025.), str. 44–45; engleska inačica, str. 46–47.
Članak donosi prikaz Mitrina kulta na području rimske kolonije Epidaur, s posebnim osvrtom na mitrej u Tominoj jami u Močićima i reljef Mitrine tauroktonije povezan s Cavtatom. Razmatraju se podrijetlo i širenje rimskoga mitraizma, njegova povezanost s vojničkim postrojbama, obredi inicijacije te religijska i astronomska simbolika sačuvanih prikaza. Posebno se ističe vrijednost arheoloških nalaza kao svjedočanstava duhovnoga i kulturnoga života antičkih Konavala.
Volim Konavle / In Love With Konavle, godišnjak Turističke zajednice Općine Konavle, br. 4 (2023.), str. 24–26; engleska inačica, str. 27–29.
Prikaz poslovnoga razvoja građevinske tvrtke Texo Molior, njezina organizacijskog modela, ulaganja u suvremene tehnologije i stručne kompetencije te strategije održivoga rasta. Autor razmatra načela upravljanja, organizacijsku prilagodljivost i društvenu odgovornost tvrtke, s posebnim osvrtom na raznovrstan portfelj ostvarenih projekata. Među njima ističe izgradnju i rekonstrukciju luka, komunalne i prometne infrastrukture, hotelskih objekata te povijesnih zdanja, pobliže predstavljajući zahtjevne infrastrukturne zahvate na dubrovačkom području, osobito aglomeracijske radove u Mokošici i okolici te rekonstrukciju i izgradnju obalne i tehničke infrastrukture ACI Marine Dubrovnik.
»Texo Molior: Impresivan portfelj ostvarenih projekata«. Premium Dalmacija, posebno izdanje Slobodne Dalmacije, 2022., str. 10–11.
Članak donosi povijesni pregled djelovanja Cavtatske glazbe Cavtat, od začetaka 1908. i osnutka 1910. godine do suvremenoga razdoblja. Prate se njezin glazbeni i društveni razvoj, nastupi na važnim svečanostima, doprinos istaknutih pojedinaca te prekidi i obnove djelovanja tijekom ratnih zbivanja. Posebno se ističu entuzijazam naraštaja cavtatskih glazbenika i uloga Glazbe u očuvanju kulturne baštine i društvenoga života Cavtata.
Volim Konavle / In Love With Konavle, godišnjak Turističke zajednice Općine Konavle, br. 3 (2022.), str. 50–52; engleska inačica, str. 53–55.
Na temelju arhivske građe, matičnih knjiga, obiteljske korespondencije i onodobnoga tiska članak rekonstruira život Stjepana Fortunića (1874. – 1958.), rođenoga u Šipanskoj Luci. Prati njegove obiteljske korijene, školovanje u Dubrovniku i Beču, nastavnički i kulturni rad te profesionalni put od Austrije do Beograda i Zagreba, sve do konačnog povratka na rodni Šipan. Posebna se pozornost posvećuje Fortunićevu djelovanju u hrvatskim akademskim i kulturnim društvima te dosad nedovoljno istraženim pojedinostima njegova životopisa.
Literat: revija za književnost i publicistiku, godišnjak Društva dubrovačkih pisaca, god. 13, br. 13 (2022.), str. 186–200.
Članak predstavlja špilju Šipun na cavtatskom poluotoku Ratu, povezujući njezine speleološke i prirodoslovne osobitosti s povijesnom i kulturnom baštinom Cavtata. Posebna pozornost posvećena je legendi o svetom Ilaru i zmaju Boazu, njezinoj povezanosti s prodorom kršćanstva te spomenima špilje u povijesnim izvorima i sjećanjima Vlaha Bukovca. Ističe se i iznimna bioraznolikost Šipuna, njezina vrijednost kao staništa rijetke špiljske faune te zaštita špilje kao geomorfološkoga spomenika prirode.
Volim Konavle / In Love With Konavle, godišnjak Turističke zajednice Općine Konavle, br. 2 (2021.), str. 41–42; engleska inačica, str. 43–44.
Članak donosi povijesni pregled razvoja cavtatskog vaterpola, od prvih utakmica početkom 20. stoljeća do osnutka VK Cavtat 1972. godine i njegovih kasnijih športskih uspjeha. Posebna pozornost posvećena je istaknutim cavtatskim vaterpolistima koji su osvojili olimpijska, svjetska i europska odličja te radu s mlađim naraštajima. Uz športska postignuća, autor ističe snažnu povezanost vaterpola s društvenim i kulturnim životom Cavtata te ulogu lokalne zajednice u očuvanju njegove dugogodišnje tradicije.
Volim Konavle / In Love With Konavle, godišnjak Turističke zajednice Općine Konavle, br. 1 (2019.), str. 50–52; engleska inačica, str. 53–55.
Putopisna crtica, izvorno objavljena na engleskom jeziku, donosi osobni doživljaj Slanoga, gdje se šetnja slikovitim zaljevom i susreti s mještanima isprepleću s pričama o povijesti i kulturnoj baštini mjesta. U središtu je pripovijesti posjet obnovljenom Kneževu dvoru, uz osvrt na njegovu povijest, arhitekturu i arheološke nalaze. Prožimajući opise krajolika povijesnim reminiscencijama i osobnim promišljanjima, autor istražuje odnos prošlosti i sadašnjosti, prostora, vremena i pamćenja.
Cavtatportal, rubrika Walks of Life, 2. lipnja 2018.
Članak donosi povijesni pregled nastanka i razvoja vaterpola, s posebnim osvrtom na dubrovačku vaterpolsku tradiciju, nekadašnje kupališne »republike« i fenomen amaterskih natjecanja, napose Divlje lige. Polazeći od povijesnih činjenica te socioloških, kulturoloških i psiholoških teorija, autor razmatra amaterski vaterpolo kao društveni i kulturni fenomen u četiri međusobno povezane domene: univerzalno-športskoj, partikularno-društvenoj, športsko-obrazovnoj i turističko-zabavnoj. Posebna pozornost posvećena je olimpijskim načelima, odnosu individualizma i kolektivizma, odgojnim i motivacijskim učincima športa te njegovoj ulozi u povezivanju obitelji, lokalne zajednice i turističkoga života. Zaključno, dubrovački amaterski vaterpolo sagledava se kao živuća tradicija duboko ukorijenjena u identitet zajednice, pri čemu autor obrazlaže njegovu vrijednost kao nematerijalne kulturne baštine i zagovara uvrštenje na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Literat, br. 4 (2013.), str. 182–189. Prošireni tekst predavanja održanoga u povodu 10. obljetnice UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine i skupa ICCN Dubrovnik 2013.
Razmatranje cavtatske mikrokulture kao temeljnoga čimbenika nastanka, razvoja i kontinuiteta lokalne vaterpolske tradicije. Autor prati razvoj vaterpola od njegovih začetaka u Cavtatu tijekom 1920-ih godina do iznimnih športskih postignuća zajednice koja je, unatoč malobrojnom stanovništvu i razmjerno kasnom osnivanju službenoga kluba, do 2013. godine dala brojne vrhunske vaterpoliste, među njima i osmoricu olimpijaca. Posebno ističe postojanost lokalnih mikrokulturnih uvjeta kao svojevrsni perpetuum mobile cavtatskoga vaterpolskog fenomena te temelj njegova budućeg razvoja.
»Mikrokultura kao izvorište i perpetuum mobile fenomena cavtatskog vaterpola« (hrv./engl.). Sažetak znanstvenog izlaganja. U: Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti: 3. FEB. Knjiga sažetaka. Ur. Mira Muhoberac. Dubrovnik: Folklorni ansambl Linđo, 2013., str. 101.
Kratak publicistički osvrt na kulturu kao jedan od temelja civilizacije i umjetničko stvaralaštvo kao izraz najviših ljudskih vrijednosti. Autor razmatra ulogu kulture u suprotstavljanju barbarstvu i duhovnom osiromašenju društva, posebno ističući književnost, likovnu umjetnost i glazbu. U tom kontekstu festival Epidaurus predstavlja kao prostor afirmacije mladih umjetnika, stvaralačke izvrsnosti i humanističkih ideala.
The Dubrovnik Times, god. III (2009.), br. 72, 28. kolovoza 2009.
Vinko Rožić piše monografije, romane, kratku prozu i publicistička djela. Njegov rad obuhvaća književnost, kulturnu povijest i istraživanje zavičajne baštine, s osobitim zanimanjem za južnu Hrvatsku. Usto, bavi se uredničkim, priređivačkim i prevoditeljskim radom te grafičkim oblikovanjem knjiga i drugih publikacija.